Postoji nekoliko legendi o postanku imena Vracar. Najstarija potice iz 1521. kada je ovaj kraj dobio ime po junaku – neverniku cije je ime bilo Vracar, a koji je na tom mestu imao kolibu. Po drugoj, ime potice od – vrapcijih polja, jer je mnogo ovih ptica bilo nastanjeno na teritoriji današnjeg Vracara. Ukidanjem rejona 1952. obrazovane su dve opštine: Istocni Vracar i Neimar. Od 1960. utvrdjena je teritorija današnje opštine koja obuhvata delove nekadašnjih opština – Istocni Vracar, Neimar i Terazije.
Slava opštine Vracar je Sveti Sava, a proslavlja se 27. januara.
opšte informacije | |
Površina (2004) | 3 km² |
poljoprivredna | – ha |
šume | – ha |
Stanovništvo (2002) | 58 386 stanovnika |
Prirodni priraštaj (2004) | -9 ‰ |
Broj naselja | 1 |
Ostalo | |
Duzina puteva (2004) | – km |
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) | 39 411 |
Broj osnovnih škola (2003/2004) Broj ucenika
| 6 4 437 |
Broj srednjih škola (2003/2004) Broj ucenika | 6 5 635 |
Nazivi Vracar i Vracarsko polje pojavljuju se prvi put 1492. godine u turskom planu za osvajanje Beograda, izradjenog na zahtev smederevskog sandzak-bega Sulejman–paše. Turski dokumenti iz 1560. godine spominju Vracar kao hrišcansku mahalu sa 17 kuca u okviru beogradske varoši. Sadrzaj letopisne beleške iz 16. veka, koja izveštava o spaljivanju moštiju Svetog Save na dan 27. aprila 1594. godine po starom kalendaru, oznacava Vracar kao buduce središte srpske duhovnosti: „Sazegoše mošti Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog; Sinan-paša iz manastira Mileševe odnese ih u kovcegu pozlacenom i sazeze na Vracaru.“
Na mestu na kome je pre pet vekova razvejan pepeo Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivaca autokefalne srpske pravoslavne crkve i prosvetitelja, podignut je velelepan pravoslavni hram. Iako još u fazi izgradnje, Hram Svetog Save postao je simbol srpskog pravoslavlja i glavno obelezje Vracara i Beograda. Hram se gradi po nacrtu projekta arhitekata Bogdana Nestorovica i Aleksandra Deroka, uradjenom 1930. godine, a radovi se izvode pod upravom protomajstora arhitekte Branka Pešica