Nadzorni odbor
Telo za ostvarivanje kontrolne funkcije u društvima kapitala. Osim drugih modaliteta ostvarivanja ove funkcije, poput revizora, unutrašnje kontrole, kontrolora knjiga, eksperta manjine po kapitalu i slično, vlasnici društava kapitala preko svoje skupštine (izuzev predstavnika zaposlenih, koji se
biraju na način utvrđen kolektivnim ugovorom) mogu imenovati i poseban organ – nadzorni odbor. Sva relevantna pitanja bitna za rad nadzornog odbora reguliš se ili samim zakonom ili statutom i poslovnikom o radu (može i kombinovano što je i najčešći slučaj). Nadzorni odbor, po pravilu: vrši nadzor nad radom uprave društva kapitala i izvršnog odbora direktora, pregleda periodične i godišnje obračune i utvrđuje da li su sastavljeni u skladu sa propisima, pregleda i usvaja izveštaje ovlašćenih revizora, utvrđuje da li se poslovne knjige i druga dokumenta društva vode uredno i u skladu sa propisima, a može ih dati i na veštačenje; pregleda izveštaje koji se podnose skupštini o poslovanju, bilansima I poslovnoj politici preduzeća; pregleda predloge za raspodelu dobiti; donosi poslovnik o svom radu. Osim ovog opšteg delokruga, nadzorni odbor može imati i specijalni delokrug: sazivanje skupštine pod određenim uslovima, učestvovanje u radu skupštine, davanje predloga za dnevni red skupštine, zastupanje društva u sporu protiv uprave društva i slično. Članovi nadzornog odbora mogu biti opozvani na isti način na koji su birani. S druge strane, pitanje imovinske odgovornosti članova nadzornog odbora za štetu koju svojim činjenjem ili nečinjenjem prouzrokuju društvu kapitala, čak i ako je u određenoj meri u zakonodavstvu i regulisano, u praksi ostaje prilično nedefinisan i retko primenjiv oblik odgovornosti.’
03/04/2015